Lakše do kredita; Wüstenrot produžio rokove otplate

Bez autora
Nov 10 2010

Rokom otplate od 20 godina smanjuju se mjesečne rate, a klijenti postaju kreditno sposobniji. Zadržali su fiksne kamate u rasponu od 2,99 do 5,5 posto, ovisno o visini udjela vlastitih sredstava u kreditu. Imaju tri milijarde kuna slobodnog potencijala za plasiranje u stambene kredite, a uz 30 posto ušteđenih sredstava klijenata, mogu financirati četiri milijarde kuna prometa na tržištu nekretnina, što za Hrvatsku nije malo. Nisu prisiljeni ići u to zbog povećanja prihoda. Njihova je štednja kvalitetno plasirana u državne obveznice uz kamatu od pet ili šest posto, no želja im je ponovo pokrenuti val kreditiranja. Država daje poticaje na štednju i žele da se dio sredstava vrati u proračun, a vraća se jedino kad je plasirano u kredite. Wüstenrot, nove uvjete kreditiranja primjenjuje od 1. studenoga.

Lakše do kredita; Wüstenrot produžio rokove otplateRokom otplate od 20 godina smanjuju se mjesečne rate, a klijenti postaju kreditno sposobniji.

Zadržali su fiksne kamate u rasponu od 2,99 do 5,5 posto, ovisno o visini udjela vlastitih sredstava u kreditu.

- Imamo tri milijarde kuna slobodnog potencijala za plasiranje u stambene kredite, a uz 30 posto ušteđenih sredstava klijenata, možemo financirati četiri milijarde kuna prometa na tržištu nekretnina, što za Hrvatsku nije malo. Nismo prisiljeni ići u to zbog povećanja prihoda; naša je štednja kvalitetno plasirana u državne obveznice uz kamatu od pet ili šest posto, no želja nam je ponovo pokrenuti val kreditiranja. Država daje poticaje na štednju i želimo da se dio sredstava vrati u proračun, a vraća se jedino kad je plasirano u kredite - istaknuo je Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wüstenrot stambene štedionice, prilikom predstavljanja novih uvjeta kreditiranja koje primjenjuju od 1. studenoga.

Duži rokovi otplate

Štedionica je produžila rokove otplate kredita na 20 godina, čime se smanjuju mjesečne rate, a klijenti postaju kreditno sposobniji. Zadržali su fiksne kamate u rasponu od 2,99 do 5,5 posto, ovisno o visini udjela vlastitih sredstava u kreditu. Također, za ugovore koji se sklope do kraja godine, obračunavat će kamatu na štednju u prvoj godini osam posto. Anđel je izrazio svoju zabrinutost zbog stagnacije, i na kreditnoj, i na depozitnoj strani, koja traje više od godinu dana.

-  Fond štednje u WSŠ-u iznosi 5,5 milijardi kuna, a plasirano je manje od tri milijarde kuna kredita. Istodobno je na tržištu veliki broj neprodanih novoizgrađenih stanova, čija se vrijednost procjenjuje na deset do 12 milijardi kuna. Naš bi doprinos kreditiranju pomogao barem da građevinska industrija preživi do nekih boljih vremena, a kupcima da uđu u manje rizičan način kreditiranja uz fiksne kamatne stope - kaže Anđel.

Na jednu kunu poticaja, vrati se 2,5 kune

Smatra da bi Ministarstvo financija nije poduzelo dovoljne napore da bi oživjeli kreditiranje, unatoč tome što bi na taj način potaknuli rast BDP-a, a kroz kredite ubrali porezni prihod. Štedionica će nove kredite financirati iz povećanja štednih uloga, otplate dijela kredita i zaduživanja u inozemstvu, gdje mogu naći izvore uz fiksne kamate.

- U najbolje vrijeme imali smo 300 do 350 milijuna novih kredita godišnje. Lani se taj iznos smanjio sedam posto, a u 2011. kanimo plasirati od 200 do 250 milijuna kuna kredita - najavio je Ivan Ostojić, član uprave WSŠ-a.

Od Ministarstva financija traže, istaknuo je, kvalitetnije bavljenje sustavom stambene štednje i zauzimanje stava da stoje uz stambene štedionice kao treći partner, uz štedionicu i klijenta. Smatra da dosad to nijedan relevantan dužnosnik nije učinio te da u Ministarstvu ne razumiju sustav stambene štednje, jer vide samo poticaje kao trošak, ali ne i prihode koji su posljedica sustava stambene štednje, s obzirom da se na jednu kunu poticaja u proračun vrati 2,5 kune. No, uvjet za to je kreditna aktivnost. Udio WSŠ-a u kreditima stambenih štedionica iznosi 39,38 posto i povećao se osam posto u posljednjih pet godina. Imaju tek 0,5 do 0,6 posto loših kredita, sedam puta manje od prosjeka bankarske industrije u kojoj je udio loših stambenih kredita 3,2 posto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik